Rečeno je to, među ostalim, tijekom Konferencije o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije koja je, u okviru hrvatskog predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom, ovoga tjedna održana u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, nadležnih ministarstava i predstavnike industrije te je ujedno, kako ističu iz MMPI-a, predstavljala svojevrsnu neformalnu inauguraciju novog europskog prometnog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Podsjetimo, u lipnju prošle godine Hrvatska je preuzela predsjedanje Strategijom za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), koja počiva na četiri stupa kroz koja se želi promicati održivi gospodarski i društveni rast u ovoj regiji. Jedan od stupova Strategije je prometna povezanost jadransko-jonske regije, za koju je ključan upravo europski prometni koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, novi koridor koji je uspostavljen posljednjom izmjenom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži(TEN-T) i na kojem je po prvi puta smještena i Hrvatska.
„Mi smo zemlja koja je, proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih koridora, doživjela najviše promjena i to pozitivnih. Nitko se nije izborio za više kilometara bilo željezničkih, bilo cestovnih, bilo luka od Hrvatske. Dakle, četiri velika koridora i ukupno proporcionalno najveća promjena.“ , istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom otvaranja konferencije te dodao kako je ovim izmjenama po prvi puta koridor došao do Splita te da pri slijedećoj reviziji pravac treba provući do Dubrovnika preko Crne Gore pa dalje do Grčke.
Naime, u srijedu je u Europskom parlamentu izglasana izmjena Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) kojom se Hrvatska, uz postojeća dva (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) pozicionira i na dodatna dva europska prometna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Ovim izmjenama Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav Europske unije te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Također, otvara se i mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.
TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica EU te u njoj nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske što je onemogućavalo EU sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima. Postupak revizije Uredbe bio je složen i zahtjevan proces tijekom kojeg se Hrvatska snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva.
Dalmacija po prvi put uvrštena na EU koridor
Konkretno, izmjenama je uvršteno novih 802 km pruga te novih 706 km autocesta na Europske prometne koridore (ETC). U sklopu revizije u sveobuhvatnu mrežu dodano je i novih 356 km željezničkih pruga (npr. istarske i podravske dionice pruga), 250 km cesta (npr. Zagvozd - Imotski - DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.
Kada govorimo o području Dalmacije, u odnosu na ono što je prvotno bilo uvršteno u TEN-T karte, Hrvatska se zalagala da se koridor produži od Zagreba prema Splitu, tako da koridor Baltičko more – Jadransko more sada obuhvaća dionicu autoceste Zagreb-Split (Bosiljevo-Split) te dionicu željezničke pruge Zagreb - Split (dio Oštarije-Split). Ovime je Dalmacija po prvi put uvrštena na EU koridor - i to na Baltičko more - Jadransko more do luke Split te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran do luke Ploče, dok će luke Split i Ploče biti luke osnovne mreže.
Govoreći o izmjeni mreže koridora, zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet Europske komisije Maja Bakran Marcich, pojasnila je kako je nakon revizije transeuropske prometne mreže Hrvatska sada na četiri koridora, to drugim riječima znači da se iz Instrumenta za povezivanje Europe, iz kojega je Hrvatska do sada povukla 730 milijuna eura, ukazuju dodatne prilike. - Ono što su svakako prioriteti su pruge, ne samo sad više mađarska granica – Zagreb – Rijeka, nego i Lička pruga do Splita, luke i svakako modernizacija, digitalizacija autocesta, pruga i ključno, pogotovo u jednoj turističkoj zemlji, infrastruktura za alternativna goriva, istaknula je Bakran Marcich.
Ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman rekao je kako će upravo Jadransko-jonski koridor značajno unaprijediti povezivost u okviru EUSAIR regije te da će prošireni prometni prostor EU-a zasigurno donijeti koristi ne samo EU-u nego i našim neposrednim susjedima, gdje regija Zapadnog Balkana ima posebnu važnost za Hrvatsku.
Koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran primjer makroregionalne suradnje
U kontekstu prometne povezanosti jadransko-jonske regije, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je novo uspostavljeni europski prometni koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, kao ključnu poveznicu svih zemalja sudionica Strategije za Jadransko-jonsku regiju, koji doprinosi promicanju održivog razvoja i gospodarskog rasta. „Taj koridor povezuje sve zemlje sudionice u ovoj Strategiji i služi kao izvrstan primjer makroregionalne suradnje. Mi trenutno ulažemo velike napore u to da naš dio koridora, od Zagreba kroz Slavoniju, bude operativan do 2030. godine.”, rekao je Bilaver pojasnivši da Hrvatska također namjerava raditi na razvoju i modernizaciji infrastrukture koridora kako bi se omogućila upotreba alternativnih goriva, pridonoseći tako i naporima za dekarbonizaciju prometa.
Na konferenciji su održane i dvije panel rasprave. Tijekom rasprave pod nazivom „ECT koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran - prilika za razvoj jadransko-jonske regije“ sudionici su istražili različite aspekte kao što su razvoj infrastrukture, regulatorni okviri, suradnja dionika i potencijal za ekonomski rast povezan s koridorom. Zaključeno kako je rad na boljoj interoperabilnosti ključan za razvoj s tim da se ne smije zanemariti nove tehnologije, pa čak niti AI. Panel pod nazivom „Usklađeni razvoj prvog koridora izvan EU – prepreke u provedbi“ imao je za cilj identificirati rješenja i strategije za prevladavanje prepreka i osiguranje uspješne provedbe koridora, u cilju njegovog potpunog oživljavanja. Poseban naglasak je bio na obvezi uvođenja infrastrukture za alternativna goriva na koridoru.
