Već početkom Domovinskog rata, tijekom ranog ljeta 1991., obrani Republike Hrvatske priključili su se mnogobrojni strani državljani iz najmanje 44 zemlje Europe i svijeta. Pouzdano je potvrđeno da ih je bilo više od 790, a argumentirano se pretpostavlja da se više od 1000 stranaca borilo u hrvatskim postrojbama.
Posebno se upečatljivo ističe podatak o visokoj razini stradavanja: njih 85 je poginulo, a najmanje ih je 130 ranjavano, neki i više puta. Sa sigurnošću se može tvrditi da će broj stranih dragovoljaca, nažalost tako i onih poginulih i ranjenih u budućnosti biti uvećan, no zbog manjka dokumentacije vjerojatno nikada neće biti točno utvrđen. Svima njima u čast, u Muzeju Domovinskog rata u Splitu upravo je otvorena izložba "Strani dragovoljci u Domovinskom ratu".
Otvorena cijelo ljeto
Postav izložbe odudara po atraktivnim eksponatima, ali i po njihovoj velikoj vrijednosti. Tako se na izložbi mogu razgledati predmeti koji su pripadali najistaknutijim poginulim pripadnicima hrvatskih snaga: legionarsku beretku i kukri bodež Thomasa Lindera (SP GSHV Bojna Zrinski), uniformu Thomasa Crowleya (9. bojna HOS-a), časničku kapu francuske vojske Laurenta Metrala – Pierrea (83. SAMB ZNG).
POVEZANI ČLANCI:
U bogatom fundusu izložbe nalaze se i predmeti u izravnim bitkama protiv srpskog agresora (uniforme tenkista VRS-a, zastava okupatorske vojske, oštećene kacige i šljemovi itd.) kao i, primjerice, tenkovske čahure kojima su gađani Vinkovci, odnosno selo Laslovo (1991.). Strani dragovoljci – Raymond Van Der Linden, Herman Jerman, Mate Ćapin Bunker, Philippe Guerin, Ivan Farina, Ante Damjanović, Ivan Barth i Jacques Nicolai – donirali su ili posudili osobno naoružanje, odlikovanja, uniforme, opremu, fotografije, ratne dnevnike ili pak drvenu tablu na kojoj je napisano: "Ovaj bunker izgradili su engleski dragovoljci koji su se borili za slobodu Hrvatske, prosinac 1991."
– Odlučili smo ovom izložbom, koja će biti otvorena cijelo ljeto, upoznati domaću javnost, posebno mlade, s fenomenom stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu. Stoga ćemo s pomoću muzealija i muzeografskih pomagala pokušati ispričati cjelovitu priču o njima, njihovim motivima za sudjelovanje u obrani Hrvatske, ratnim putovima, ratištima na kojima su se borili, njihovu doprinosu pobjedi te njihovoj ostavštini i poslijeratnim sudbinama – kaže autor izložbe, ujedno i ravnatelj muzeja, Matej Gabrilo, otkrivajući kako su na izložbi radili nešto više od dvije godine.
Izložbu je ovaj mladi ravnatelj postavio uz svesrdnu pomoć povjesničara Tomislava Šulja, djelatnika Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, jednog od najvećih stručnjaka za tematiku stranih dragovoljaca, koji kaže kako navedeni podaci o tako masovnom odazivu stranih dragovoljaca Domovinski rat čine uistinu posebnim ratnim sukobom 20. stoljeća.
Tema i u udžbenicima
– Naime, osim u razdoblju Španjolskog građanskog rata ni u jednom drugom ratnom sukobu nije se tijekom 20. stoljeća za jednu od zaraćenih strana uključio boriti tako velik broj Europljana i državljana zemalja iz cijelog svijeta, pritom dragovoljno, bez zahtjeva za financijskom nadoknadom. Uz to, u Španjolski građanski rat stranci su se uključivali gotovo isključivo ideološki motivirani, dok su se protiv nepravedne srpske agresije okupili stranci koji su bili različitih ideoloških, političkih ili pak vjerskih uvjerenja, pa su se tako za hrvatsku slobodu borili bijelci, crnci, Azijati, katolici, muslimani, pravoslavci, protestanti, Židovi, itd, jednako kao desničari, ljevičari, monarhisti, revolucionari ili pak puki idealisti.
POVEZANI ČLANCI:
Unatoč svemu, ovaj fenomen vojne povijesti 20. stoljeća bio je godinama gotovo neistražen te je hrvatsko društvo više od petnaestak poslijeratnih godina gotovo u potpunosti zanemarilo gajiti sjećanje na strane dragovoljce, tako i na njihovu upečatljivu žrtvu. To se počelo mijenjati od 2011., a otada je malim koracima učinjeno uistinu mnogo – ističe Tomislav Šulj.
Njihov doprinos stranih pobjedi Hrvatske u Domovinskom ratu danas je priznat na institucionalnim razinama i postupno je tematski uveden u udžbenike povijesti. Izložba koju je postavio Muzej Domovinskog rata u Splitu, a koja se može razgledati do 1. listopada, samo je mali doprinos osvještavanju šire javnosti o fenomenu stranih dragovoljaca i njihovoj ulozi u stvaranju slobode koju danas uživamo.
FOTOGALERIJA Plenković stigao u Vukovar na novu rundu pregovora: Pogledajte kako su ga dočekali DP-ovci
