Kako nastaje biljno meso i je li zdravo? A što je kultivirano meso i kako se proizvodi? I na koji način biljna prehrana utječe na zaustavljanje klimatskih promjena? Odgovori na ta, ali i mnoga druga pitanja, mogu se pronaći u novome vodiču udruge Prijatelji životinja koji su nazvali "(R)evolucija mesa".
Dobro za zdravlje, ali i okoliš
Meso izrađeno od biljnih proteina, kao i ostali proizvodi bez sastojaka životinjskoga podrijetla, sve se češće viđaju na policama u trgovinama i jelovnicima restorana, pizzerija, hotela ili kantina. Dobra je to vijest za vegetarijance, vegane i ljude koji u svoj način prehrane žele unijeti promjenu ili im se pak jednostavno sviđa, primjerice, burger od graška. Ipak, alternative nisu svugdje dostupne, što stvara problem onima kojima je to i glavni način prehrane. A upravo s ciljem povećanja ponude biljnoga mesa u ugostiteljskim objektima, Prijatelji životinja publikaciju će, kako je istaknuto na predstavljanju, besplatno dostaviti više od tisuću restorana po Hrvatskoj.
VEZANI ČLANCI:
– Ovaj će vodič pomoći da se upoznamo s biljnim mesom i vidimo da možemo uživati u okusima na koje smo navikli, a da pritom ne stradaju ni okoliš ni naše zdravlje ni životinje – poručio je predsjednik udruge Luka Oman.
Objavili su i online verziju vodiča koja se može preuzeti na www.prijatelji-zivotinja.hr, a uz razne korisne savjete, u njemu donose i recepte za, primjerice, čobanac koji se priprema od sojinih komadića, sarmu u kombinaciji kiselog kupusa i sejtana i "mesnu" štrucu od slanutka i graha. Možete u publikaciji doznati, među ostalim, i u kojim se varijantama na tržištu nudi tofu, s čime se sjajno slaže tempeh, kako nangaka, voćka koja potječe s jugozapada Indije, zamjenjuje svinjetinu i koje su veganske alternative za ribu, a govori se, dakako, i o dobrobitima biljne prehrane za ljudsko zdravlje, ali i za okoliš.
– Uzgoj mesa i životinjskih proizvoda jedan je od najvećih zagađivača i uzročnika stakleničkih plinova, što pridonosi klimatskim promjenama. Također, bolesti krvožilnog sustava su najzastupljenije, a prouzročene su prvenstveno konzumacijom prerađenog mesa i suhomesnatih proizvoda. Biljno je meso, unatoč suprotnom mišljenju, puno manje prerađeno – kazao je na predstavljanju Tin Pažur, direktor tvrtke za proizvodnju biljnoga mesa.
Vodič se dotiče i teme kultiviranoga mesa, koje se proizvodi iz životinjskih stanica. Pritom se životinju ne ubija niti izlaže lošim uvjetima, a kako je istaknuto na promociji vodiča, takvo meso ne traži ni uporabu antibiotika. Prema riječima Tina Rudničkog, predsjednika udruge Alt Protein Project at EIT Food, proizvodnja kultiviranog mesa može riješiti problem ograničenih zaliha hrane u svijetu.
– Resursi kojima raspolaže naš planet već sada ne uspijevaju nahraniti stanovništvo, a 2050. bit će nas 9,7 milijardi. S obzirom na hitnost koju diktira trenutačna situacija, revolucija u načinu na koji se hranimo čini se kao logičan i neophodan korak u evoluciji našeg odnosa prema Zemlji. A za potrošače je važno i to što su okus i izgled kultiviranog mesa identični uobičajenom – pojasnio je Rudnički.
VEZANI ČLANCI:
Identične teksture, a i "šmeka"
U sklopu predstavljanja "(R)evolucije mesa", organizirana je i degustacija proizvoda od namirnica biljnog podrijetla, a na jelovniku su se našle inačice kebaba, burgera, medaljona, salame, kobasice, bolonjez umaka i feta sira. Kušali smo ih, naravno, i mi pa zaključili kako je ponuđeni biljni burger, primjerice, teksturom identičan junećoj varijanti, a iako se okusom ponešto razlikuje, ocjena je da fino "šmeka". Kobasica od proteina graška pak imala je okus kao da je dimljena pa je bilo gotovo nezamjetno da nije mesna.
Zanimljivo je bilo probati i feta sir koji je izgledom, teksturom i okusom bio isti kao varijanta od ovčjeg ili kozjeg mlijeka, tako da ne bismo ni znali da je veganski da nam nije rečeno. Odličan je i vegebolonjez, no najviše su nam se svidjeli bezmesni nuggetsi, odnosno medaljoni za koje bi se dalo zaključiti da su i ukusniji od originalnih pilećih. Neka od jela zasigurno bi mogla osvojiti i najveće ljubitelje mesa, a u vodič je uvršten i popis distributera i trgovina koje takve proizvode nude.
Ne znam kakav je taj čobanac nit me zanima, ali mala sa slike, e to je već druga stvar