Ustavni sud je i u slučaju Velimira Bujanca i Ane Karamarko ostao dosljedan u zaštiti slobode medija. Ukinute su presude temeljem kojih je News Bar Empire morao Velimiru Bujancu platiti 12.000 kuna odštete i još toliko troškova parnice zbog članka “Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura”.
Po ocjeni US-a, svaki prosječni čitatelj mogao je zaključiti da je riječ o satiri, a koja je ostala u granicama dopuštenog pretjerivanja. Sudovi su ispustili iz vida da je satira specifičan oblik umjetničkog izražavanja i društvenog komentara koja svojim inherentnim značajkama preuveličavanja i iskrivljavanja stvarnosti prirodno nastoji provocirati i uznemiriti. US zasad ne vidi prijeku društvenu potrebu za favoriziranje zaštite Bujančeve časti i ugleda pred slobodom izražavanja misli.
Ana Karamarko je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu dobila 30.000 kuna odštete, pola od traženog, ali je Županijski sud u Šibeniku posve odbio njezinu tužbu. Sporan je RTL Direkt od 27. prosinca 2016. u kojem je Zoran Šprajc rekao da je Karamarka funkcije stajala njegova supruga koja je posredno radila kao savjetnica za MOL primivši za te usluge 60.000 eura. U prilogu je novinarka za nju rekla da je bila MOL-ova konzultantica. Karamarko je tražila Šprajca objavu ispravka jer nikada nije bila MOL-ova konzultantica niti radila za njih, što je priopćeno i iz MOL-a, ali ispravak joj nije objavljen.
RTL je tumačio da su prilozi bili o Tomislavu Karamarku i Mostu, dok je usputno spomenuta “Afera konzultantica” koju je otkrio tjednik Nacional, te to prenosili brojni mediji pa su zato inzistirali na dokazivanju uzročno-posljedične veze baš između njihovih priloga i navodne štete. RTL Direkt bavio se arbitražom Ina - MOL u kojoj je Karamarko zagovarao nagodbu. Povjerenstvo za sukob interesa pod vodstvom Dalije Orešković zaključilo je da je Karamarko, zbog osobnih poslovnih odnosa s prijateljem Jozom Petrovićem, savjetnikom MOL-a, bio u sukobu interesa te stoga nije smio sudjelovati u procesima povezanim s arbitražom i Inom, a kao prvi potpredsjednik Vlade propustio je to javno deklarirati. OGS u Zagrebu je zaključio da to nema veze s tužbom Ane Karamarko.
POVEZANI ČLANCI:
Šprajc i novinarka tu su informaciju o konzultantici pročitali u Nacionalu i nisu je provjeravali. To što je tvrtka Ane Karamarko radila za tvrtku koju je angažirao MOL ne znači da je ona bila MOL-ova konzultantica. Kako urednik i novinarka nisu provjerili točnost te informacije prije objave, OGS u Zagrebu je Ani Karamarko dosudio odštetu. Ali ŽS u Šibeniku je ocijenio da se ne radi o povredi osobnosti takve težine s obzirom na to da su pola godine ranije svi mediji iznosili iste informacije. To što se morala pravdati pred prijateljima i kolegama ne upućuje na postojanje izrazite i intenzivne duševne boli već prije na određeni negativni čuvstveni doživljaj. A tvrdnju da se to odrazilo i na poslovne odnose trebalo je dokazati.
US je zaključio da je i Ana Karamarko javna osoba, a tema arbitraže od izrazitog javnog interesa kad “postoji visok stupanj zaštite slobode mišljenja i izražavanja misli, odnosno vrlo mali prostor za njezino ograničenje”. Iako je riječ o štetnim informacijama, RTL ih nije iznio u “zloj” vjeri s obzirom na razumnu podlogu da bi mogle biti točne, a pretrpljene neugodnosti nisu dovoljno ozbiljne za dosuđivanje naknade, stav je koji prihvaća i US.
GALERIJA Pogledajte Rafale iz bliza
